Boom samozapošljavanja
Bez obzira na to što se o njoj ne govori koliko o mjeri za zapošljavanje mladih, potpora za samozapošljavanje postaje uvjerljivo najpopularnija i najbolja mjera za smanjenje nezaposlenosti koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Prema podacima za prvih šest mjeseci 2018. godine broj korisnika potpore za samozapošljavanje povećao se u cijeloj državi za čak 121.4% u odnosu na prvih šest mjeseci 2017. godine. Nemalu ulogu u njenoj popularnosti sigurno je imala i odluka države da poveća iznos potpore na do maksimalnih 55.000 kuna, čemu se pridružio nemali broj županija koje na ovaj ili onaj način također potiču samozapošljavanje.
U razdoblju od 1. siječnja do kraja lipnja 2017. godine u potporu za samozapošljavanje bilo uključilo se 1.255 korisnika dok ih je u istom razdoblju, prvih šest mjeseci 2018. bilo čak 2779. Prema podacima koje su nam poslali iz HZZ-a, najveće povećanje korisnika, od preko 230% vidljivo je u Sisačko-moslavačkoj županiji, a slijede Međimurska županija s povećanjem broja korisnika od 191%, Virovitičko-podravska županija sa 164% više korisnika potpore za samozapošljavanje, Koprivničko-križevačka županija s povećanjem korisnika od 163%, te Zagrebačka s povećanjem od 156 posto.
Valja dodati da su apsolutno sve županije zabilježile porast broja samozaposlenih putem ove mjere, a njih čak 15, plus grad Zagreb, bilježi povećanje broja korisnika od 100 i više posto.
Po apsolutnim brojkama, najviše se građana samozaposlilo u Osječko-baranjskoj županiji, njih čak 320, što je skok od 101 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2017. godine kada ih je mjeru iskoristilo 159. Druga je Zagrebačka županija, s 205 samozaposlenih (skok s 3. mjesta i svega 80 samozaposlenih u 2017.), na trećem je mjestu Splitsko-dalmatinska županija sa 182 građana koji su iskoristili tu mjeru u prvoj polovini ove godine (u istom razdoblju 2017. to ih je učinilo 79), četvrta je Sisačko-moslavačka županija (145 građana iskoristilo je mjeru, za razliku od 44 prošle godine), a peta Istarska sa 139 samozaposlenih uz pomoć ove mjere (prošle godine bilo ih je 78).
Ono što ovu mjeru čini najuspješnijom nije, međutim, samo činjenica da se broj njezinih korisnika povećava već i što gotovo 80 posto korisnika uspješno okonča prvu godinu poslovanja i nastavi s radom. HZZ naime navodi da prema vanjskoj evaluaciji mjera aktivne politike tržišta rada za razdoblje od 2010. do 2013. godine u 79% slučajeva poslovni subjekt je još uvijek aktivan, odnosno nastavlja s radom i 12 mjeseci nakon otvaranja. Zanimljivo je napomenuti i da su 41,4% korisnika samozaposlenih putem ove mjere žene.
Samozapošljavanje su kao dobru mjeru prepoznale i lokalne vlasti, pa su se uključile i županije. Sisačko-moslavačka županija, u kojoj je zabilježeno najveće povećanje, tako je za pomoć novim poduzetnicima u ovoj godini osigurala gotovo 11 milijuna kuna. S 214 tisuća kuna potpomogla je 23 tradicijska i umjetnička obrta, s gotovo 200 tisuća kuna pomogla je 16 obrta koji se bave proizvodnom djelatnošću bespovratnim potporama za sufinanciranje nabavke opreme za rad ili uređenje proizvodnog poslovnog prostora. 80 tisuća kuna otišlo je dvjema tvrtkama za poticanje razvoja i komercijalizacije inovacija, a između ostaloga je u tijeku i natječaj za subvencionirane poduzetničke kredite, s kamatom od 0,25 posto, za što je osigurano 6,86 milijuna kuna.
Splitsko-dalmatinska županija, primjerice, provodi program „Početnici u poduzetništvu“ koji se izravno naslanja na mjere HZZ-a. Potpore koje mogu ići i do 50.000 kuna se odobravaju za nabavu alata, strojeva, postrojenja i opreme, mjernih i kontrolnih uređaja i instrumenata, računalnih programa; nabavu vozila za gospodarske svrhe; ulaganja u razvoj novih proizvoda ili usluga; ulaganja u poboljšanja i prilagodbu poslovnog prostora; poduzetničku izobrazbu i stručno osposobljavanje; pa čak i čuvanje djece poduzetnicama početnicama do 1. godine poslovanja u 75%-tnom iznosu cijene vrtića, troškova odgajateljice i cijene produženog boravka u školi, a najviše do 10.000,00 kuna.
Osim navedenog, Splitsko-dalmatinska županija pomaže poduzetnicima početnicima i indirektno tako da sufinancira djelovanje poduzetničkih centara i inkubatora, čija je osnovna zadaća pružanje pomoći poduzetnicima prilikom osnivanja tvrtki, pružanje informacija, usluga korištenja prostora inkubatora i slično, kazali su nam iz Županije.
