Hrvatska zajednica županija obilježava 20. obljetnicu svog postojanja
Nakon Drugog svjetskog rata Europa je bila podijeljenja ne samo u dva političko-ideološka bloka, već godinama nije postojala gotovo nikakva surandja između Njemačke i njezinih susjeda. S obzirom na to da nije bilo suradnje središnjih vlasti, a život malih lokalnih zajednica stoljećima se bazirao na suradnji stanovništva s jedne i druge strane granice, tako su se prvih poslijeratnih godina pojavile udruge lokalnih i regionalnih vlasti na francusko-njemačkoj, švicarsko-njemačkoj i nizozemsko-njemačkoj granici. Tri osnovna cilja udruga bili su povećanje životnog standarda, osiguranje trajnog mira i smanjivanje graničnih restrikcija. Ovim udrugama se s vremenom priključuje sve više gradova i regija. Time se postepeno povećava njihova politička uloga, najprije unutar svojih zemalja, a ubrzo nakon toga se formiraju prve međunarodne asocijacije gradova i regija. Prva paneuropska zajednica regija bila je Skupština europskih regija koja je osnovana 1895. godine. Značaj lokalnih i regionalnih zajednica u Europi prepoznaju Vijeće Europe i Europska unija pa će u Strasbourgu 1994. godine biti osnovan Kongres lokalnih i regionalnih vlasti, a u Bruxellesu iste godine i Europski odbor regija.
Inicijativa za osnivanje nacionalne udruge koja bi okupljala hrvatske županije potekla je iz Primorsko-goranske županije koja se 1998. godine učlanila u Skupštinu europskih regija. I druge županije su učinile isto no nije bilo koordinacije među njima što se posebno istaklo 2000. godine kada je Republika Hrvatska postala punopravnom članicom Vijeća Europe čime je stekla pravo za imenovanjem izaslanstva u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe. To je potaklo predstavnike Primorsko-goranske županije da pokrenu inicijativu za osnivanje nacionalne udruge. Predstavnici jedanaest županija sastali su se 7. travnja 2001. godine u Novom Vinodolskom. Sastanak je izrodio prijedlog Sporazuma o osnivanju Hrvatske zajednice županija koji je tijekom 2001. i 2002. godine prihvaćen od strane jedanaest županijskih skupština od ukupno dvadeset županija i Grad Zagreb.
Konstituirajuća sjednica održana je 16. svibnja 2003. godine u Osijeku. Na konstituirajućoj sjednici za prvog predsjednika izabran je župan Primorsko-goranske županije, Zlatko Komadina.
Prva redovna sjednica Skupštine Hrvatske zajednice županija zakazana je godinu dana kasnije, 29. svibnja 2004. u Rijeci. Na njoj su sudjelovali predstavnici svih do tada priključenih županija: Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Karlovačke, Ličko-senjske, Međimurske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Primorsko-goranske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Zadarske, Krapinsko-zagorske, Splitsko-dalmatinske i Zagrebačke županije. Nakon toga, pod okrilje Zajednice dolaze i Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Koprivničko-križevačka i Varaždinska županija, a 2005. godine Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska. Grad Zagreb postao je član Hrvatske zajednice županija 2015. godine.
