Hrvatska zajednica županija

Knjiga koja otkriva nepoznatu Hrvatsku

Piše: Nives Matijević, domosfera.hr

Luksuzna fotomonografija Skriveni biseri hrvatskih županija najnovije je hrvatsko coffe table izdanje koje će zasigurno naći svoje mjesto u mnogim prostorima namijenjenim opuštanju i neobaveznom razgovoru, čemu uglavnom i jesu namijenjene ovakve knjige.

Monografiju u kojoj je ponaosob prikazana svaka županija i ono najljepše i najbolje što se ondje može vidjeti i doživjeti, izdala je Hrvatska zajednica županija. Zajednički su na njoj radili predstavnici svih 20 županija i Grada Zagreba, a uredila ju je Melita Pavlek. Uz oko 500 fotografija posebno su zanimljivi "štikleci", razne manje poznate i gotovo nepoznate zanimljivosti i zgode vezane za pojedina mjesta i događaje, prava "zrnca za razgovor uz kavu". Kako je to kazao recenzent Miroslav Ambruš Kiš, Skriveni biseri hrvatskih županija su jedna od onih knjiga koje je lijepo držati na stoliću i ugodno povremeno prelistati kako vlasniku tako i njegovim gostima.

"Ima bezbroj mogućih pogleda na Hrvatsku, a ova zbirka fotografija i podataka sintetizira Hrvatsku po kriteriju što je najbolje u mojoj županiji. Takav koncept u nas još nije viđen. Knjiga afirmira županije, regionalne upravne cjeline, kao prirodne zemljopisne i kulturalne identitete, cjeline u kojoj svaka ima svoju jasno prepoznatljivu osobnost. Fotografija, kaže se, govori više od tisuću riječi, a u ovoj ih knjizi pomnjivo odabranih ima više od pet stotina. S površinom tek malo manjom od 57 tisuća četvornih kilometara Hrvatska je nevjerojatno raznolika zemlja. Dovoljno je znati da je površinom manja čak i od afričkog jezera Victoria, a kad bi se hrvatsko ozemlje obrubilo unutar pravilne kružnice, njezin bi polumjer bio samo 134 kilometra!“, dodaje Ambruš Kiš još pokoju zanimljivost.

Fotografije sadržane u knjizi dijelom su iz arhiva županija i turističkih zajednica, ali velikim dijelom riječ je o radovima nekih od najpoznatijih domaćih autora. Podaci u tekstovima uz fotografije upućuju na prirodne, gospodarske i kulturne obrasce te na raznovrsnost hrvatskih krajeva, pa zaista nije loša zamisao da ovakvo izdanje izađe i na nekom od svjetskih jezika.

"Bit će to idealni promotivni dar, takav koji probija led pri prvom susretu. Ovako, on je gotovo zavičajni udžbenik. Monografija je hvalevrijedan pokušaj da se Hrvatska zajednica županija identificira kao čimbenik razvoja hrvatskih regija, svojevrsna skretnica nekome tko se upita na koju je adresu najproduktivnije uputiti svoju inicijativu, bilo da želi pokrenuti posao ili da se želi naseliti. A sve to kroz jasan i pitak jezik slike", piše Ambruš Kiš.

**43 zrnca za razgovor uz kavu koja vjerojatno niste znali:**

Prvi Muzej tambure u svijetu otvoren je 2013. u Slavonskom Brodu, u kazamatu brodske Tvrđave. U muzeju je izloženo stotinjak tambura, od kojih su neke starije od stotinu godina. Zanimljivo je da se tambura ne izrađuje od slavonskog hrasta, već od javora iz slavonskih šuma i smreke s Velebita.
Na morskome dnu na obali Bala u Istri pronađene su kosti dinosaura koje se čuvaju u Galeriji Ulika, a na četiri lokaliteta Velog Brijuna pronađeno više od 200 otisaka stopala dinosaura iz razdoblja mezozoika.
Grad Karlovac je podignut u 16. stoljeću u svrhu obrane od turskih osvajača kao jedinstvena gradska jezgra u obliku šesterokrake zvijezde. Još samo dva grada u Europi imaju takav tlocrt, Palmanova u Italiji i Novy Zamky u Slovačkoj.
"Hrvatska Sahara" ili "Krvavi peski" neki su od naziva za Đurđevačke pijeske - dio podravskih pijesaka nastalih nanošenjem sedimenata s ledenjaka u Podravini kod Đurđevca. Dio tih pijesaka s površinom od 19,5 hektara zaštićen je 1963. kao Posebni (geografsko-botanički) rezervat Đurđevački pijesci te uvršten i u Natura 2000 područje.
Općina Hraščina na krajnjem istoku Krapinsko-zagorske županije pročula se nakon pada meteorita 1751. u selo Domovec. Od 1995. svake se godine u svibnju obilježava sjećanje na pad Hraščinskog meteorita u kuriji na imanju Njeguš. Kurija Njeguš zaštićena je baština u kojoj se nalazi i mala etnografska zbirka zagorskih tradicijskih igračaka, koje su pod zaštitom UNESCO-a.
U blizini Jablanca podno Velebita nalazi se najduži zaljev i jedna od najljepših uvala hrvatske obale - zaljev Zavratnica koji podsjeća na fjord. Dug je tisuću metara, širina mu varira od 50 do 150 metara, a zbog svojih prirodnih karakteristika 1964. je proglašen zaštićenim krajolikom.
U Kotoribi u Međimurskoj županiji nalazi se najveća košara od vrbove šibe na svijetu.
Prvo nalazište nafte u Hrvatskoj nalazi se u međimurskom mjestu Peklenici.
Prva željeznička pruga u Hrvatskoj otvorena 1860. godine i prolazila je kroz Međimurje (Kotoriba - Pragersko).
Osječka radionica Blažeković već godinama svojim umjetnički izrađenim srcima (licitarima) ukrašava božićna drvca u europskim glavnim gradovima, od Vatikana i Rima preko Pariza i Beča do Berlina.
U Dalju u Osječko-baranjskoj županiji je obnovljena rodna kuća Milutina Milankovića, matematičara, geofizičara, klimatologa i astronoma, kojega je svjetska znanost uvrstila među pet najvećih znanstvenika 20. stoljeća. Jedan je od najcitiranijih znanstvenika po NASA-inim kriterijima.
Osječko-baranjska županija diči se četirima vinogorjima: feričanačkim, đakovačkim, baranjskim i erdutskim vinogorjem, gdje se može vidjeti i najveća bačva u uporabi na svijetu.
Požega je bila prvi grad u Hrvatskoj u kojem je 1888. postavljena astronomska promatračnica i to na staroj zgradi Gimnazije zahvaljujući gimnazijskom profesoru i velikom hrvatskom fizičaru Otonu Kučeri.
Lipik u Požeško-slavonskoj županiji je 1894. godine dobio električnu energiju i to samo šest godina nakon New Yorka.
U Kutjevu se od 1232. nalazi vinski podrum koji je danas najstariji vinski podrum u Hrvatskoj.
Pleternica je jedino Svetište Gospe od Suza u Hrvatskoj i drugo u svijetu (uz Sirakuzu).
Muzej u loncu jedinstven je muzeološki projekt kojim Gradski muzej Požega istražuje, dokumentira i kroz zaboravljena jela prezentira nematerijalnu kulturnu baštinu Požeško-slavonske županije.
Najstariji hotel na Jadranu Grand Hotel Kvarner otvoren je u Opatiji 1884. kao odmaralište europskih kraljeva i careva Austro-Ugarske.
U Primorsko-goranskoj županiji je jedino skijalište u cijeloj Europi s čijeg se vrha vidi more. Platak je udaljen od mora tek 18 kilometara.
Najmanja ulica na svijetu - Grškovićev prolaz u Vrbniku na otoku Krku dugačak je desetak metara. S obzirom na to da se s obje strane ulice na vrlo maloj udaljenosti nalaze dvije kuće, širina ulice najčešće ne prelazi širinu ramena odraslog čovjeka.
U zaleđu Novog Vinodolskog nalazi se jedinstveno zdanje sakralne i arhitektonske baštine - staklena kapelica Uzvišenja Sv. Križa, koja je u cijelosti izvedena u metalnoj konstrukciji i ograđena staklenim pročeljem i krovištem, rijetki objekt takve vrste na svijetu.
U Sisačko-moslavačkoj županiji nalazi se najmlađi grad u Hrvatskoj - Popovača je status grada dobila 2013. godine.
Na području Sisačko-moslavačke županije dvije su izuzetno zanimljive općine: Općina Lipovljani s najvećim brojem nacionalnih manjina u Hrvatskoj i Općina Donji Kukuruzari s najvišom stopom nataliteta u našoj zemlji.
Jedina klesarska škola na Jadranu nalazi se u Pučišćima na otoku Braču gdje se obrađuje nadaleko poznati i cijenjeni brački kamen od kojeg su napravljeni dijelovi Bijele kuće u Washingtonu, Parlament u Beču, Namjesnička palača u Trstu, dijelovi Parlamenta u Budimpešti i mnoge druge velebne građevine.
Pas dalmatiner ime je dobio po Dalmaciji i ilirskom plemenu Dalmata. U franjevačkom samostanu u Zaostrogu kod Makarske nalazi se slika Posljednja večera nepoznatog autora iz 18. stoljeća na kojoj je, uz Isusa i apostole, nacrtan i - dalmatiner.
U povijesnom središtu Omiša nalazi se Kuća sretnog čovjeka, koja je naziv dobila po vlasniku koji je na njezina vrata u 15. stoljeću dao uklesati natpis: Bože, hvala ti što sam živio na ovom svijetu!
Šibenik je među prvim gradovima u svijetu dobio rasvjetu na izmjeničnu električnu energiju kada je 1895. puštena u pogon hidroelektrana Krka na slapovima Krke. Bila je to druga najstarija hidroelektrana izmjenične struje u svijetu, a prva u Europi. Grad je s hidroelektranom bio povezan dalekovodom dugim 11 kilometara. Na taj način u Šibeniku je, prvi put u svijetu, profunkcionirao cjeloviti energetski sustav koji uključuje proizvodnju, prijenos i distribuciju.
Godine 1956. u Ivancu u Varaždinskoj županiji je otvorena prva samoposlužna trgovina, prva u jugoistočnoj Europi, koja je i poslužila kao uzor i škola za velike trgovačke centre.
U Varaždinu je 1859. godine osnovana tvornica šampanjaca dr. Haltera, jedna od prvih izvan Francuske.
Križnica u virovitičko podravskoj je zaštićeni krajolik s istoimenim naseljem koje s jedne strane omeđuje rijeka Drava, a s druge strane hrvatsko-mađarska granica. Do ovog dravskog otoka može se doći skelom ili visećim pješačkim mostom.
Divovska sekvoja u Slatini zasađena je davne 1807. gotovo u samom središtu Slatine, a s promjerom debla od 5 metara i sa 62 metra visine predstavlja najveći živi organizam u Slavoniji.
Između Vinkovaca i Slavonskoga Broda se događa radnja romana Ubojstvo u Orient Expressu Agathe Christie.
Valentinian I. (364. - 375.) i Valent (364. - 378.) iz Cibala, rimskog grada koji je prethodio Vinkovcima, jedina su dva rimska cara rođena na području današnje Hrvatske.
Na području Vukovarske-srijemske županije otkrivene su tri eponimne prapovijesne kulture: sopotska (5000. g. pr. Kr. - 4000. g. pr. Kr.), vučedolska (2900 g. pr. Kr. - 2500 g. pr. Kr.) i vinkovačka (2500 g. pr. Kr. - 2100 g. pr. Kr.).
Sveučilište u Zadru najstarije je hrvatsko sveučilište osnovano 1396. godine.
Alfred Hitchcock je 1964. spavao u sobi 204 u hotelu Zagreb na zadarskoj rivi i tada je zapisao: Zadar ima najljepši zalazak sunca na svijetu.
Georg Ludwig Ritter von Trapp, poznat kao barun von Trapp iz filma Moje pjesme, moji snovi, rođen je 1880. godine u Zadru.
Godine 1285. tijelo svetog Šime, biblijskog starca i Isusova suvremenika, doneseno je iz Palestine u Zadar.
Uvala Sakarun na Dugom otoku članica je udruženja Najljepše uvale svijeta u kojem se nalaze najljepše uvale 25 zemalja iz cijelog svijeta.
Legenda kaže da je poznata švicarska čokolada Milka svoje ime dobila prema našoj opernoj divi svjetskog glasa Milki Trnini koja je 1863. rođena u malom moslavačkom mjestu Vezišće u Zagrebačkoj županiji.
Početkom 20. stoljeća, nedaleko od crkve u Mariji Gorici pronađeni su okamenjeni ostaci praslona iz porodice Dinotherium giganteum Kaup. Iako je pronađeno samo nekoliko zubi i kljova te fragmenata kostiju, riječ je o jedinom nalazu ove vrste u Hrvatskoj. Ostaci praslona bacili su novo svjetlo na prapovijesnu naseljenost ovog područja, a Općina Marija Gorica "oživjela" je sjećanje na njega davši mu središnje mjesto na svom službenom grbu.
Početkom 20. stoljeća, prilikom kopanja temelja zgrade u kojoj je danas Gradsko dramsko kazalište Gavella, pronađena je kost kuka vunastog mamuta (Mammuthus Primigenius) - gorostasa koji je dosezao visinu i do šest metara. Izumro je krajem zadnjeg ledenog doba prije 15-tak tisuća godina.
Prema legendi, buzdovan iznad Kamenitih vrata, postavljen u 17. stoljeću, štiti od vještica. Lanci u toj ulici, prema legendi, potječu s broda Victory legendarnog engleskog admirala Nelsona iz pomorske bitke kod Trafalgara, a na sadašnje su mjesto postavljeni 1878.