Naslovnica | Hrvatska zajednica županija

Žene u politici: Vesna Hajsan-Dolinar

Hrvatska zajednica županija pokrenula je inicijativu za okupljanje žena u lokalnoj i regionalnoj politici kako bi dužnosnice dobile priliku za umrežavanje i razmjenu iskustava. Ovakve platforme temelj su promjena po pitanju ravnopravnog položaja i aktivacije žena, a te promjene moraju doći upravo iz prve razine vlasti – jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Okupljanje žena u aktivnih u politici ove godine održat će se od 15. do 17. ožujka u Rapcu i Labinu. 

Uoči događaja, pitali smo sudionice da prokomentiraju trenutni položaj žena u politici te postoji li razlika između "ženskog" i "muškog" stila vođenja. Dr.sc. Vesna Hajsan-Dolinar, zamjenica županice Karlovačke županije:

"Još i danas se žene nerijetko suočavaju s temeljnim problemima rodne nejednakosti i seksizma, unutarstranački izborni proces često je demokratski deficitaran. Suočavaju se s većim preprekama i očekivanjima od muškaraca gdje isto tako postoje ograničenja u mentorskim programima i radionicama. Također se još uvijek u nekim sustavima javlja diskriminacija na temelju spola, što prema Zakonu o ravnopravnosti spolova označava svaku razliku, isključenje ili ograničenje učinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugrožavanje ili onemogućavanje priznanja, uživanja ili korištenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom ili drugom području na osnovi ravnopravnosti muškaraca i žena.

Vezujući se za statistička istraživanja, posljednjih par godina politička participacija žena u pojedinim sustavima stagnira usprkos zakonskim rješenjima koja su imala za cilj unaprijediti broj žena koje sudjeluju u procesima odlučivanja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Hrvatska se ipak polako približava europskim i globalnim trendovima glede ravnopravnosti i zastupljenosti žena u političkom životu. Posljednjih godina položaj žena u politici sve je bolji, što se može vidjeti i u aktualnoj politici. Žene zauzimaju visoke funkcije na rukovodećim pozicijama, od ministarstava, državnih tajnica i slično. Tome je svakako pridonijelo veće učešće žena u politici, odnosno predstavničkim tijelima koje su direktno utjecale i na ostale žene da se počnu baviti politikom. Mislim da svaka žena, ukoliko to zaista hoće, može kao i njezini muški kolege pronaći ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Stanje po zastupljenosti žena u političkim tijelima i na ravnateljskim mjestima kod nas u Karlovačkoj županiji, RH i EU parlamentu po mandatima unatrag:

Jedna od razina na kojoj su žene izrazito “napredovale” jest i razina obrazovanja. Od 90-ih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj je konstantno veći broj studentica nego studenata. U Hrvatskoj su 90-ih godina žene prestigle muškarce po stupnju visokog obrazovanja na način da je tih godina broj studentica postao viši u odnosu na broj studenata. Od akademske godine 2010./2011. do 2018./2019. prema podacima Državnog zavoda za statistiku, postotak studentica uvijek je bio viši od studenata. U 2018./2019. akademskoj godini studentica je bilo 57,1%, a studenata 42,9%. Međutim, veći broj žena na studijima nije u svim područjima znanosti. Tako je u Hrvatskoj 2018./2019 godine više žena nego muškaraca studiralo u području prirodnih znanosti (64.1%), biomedicine i zdravstva (74.7%), biotehničkih znanosti (62.7%), društvenih znanosti (66.1%), humanističkih znanosti (70.9%) te ih je bilo više i u umjetničkim područjima (60,2%). Muškarci kao studenti dominiraju jedino u tehničkim znanostima gdje ih je 72.5% u odnosu na 27.5% žena.

Što se tiče završavanja studija, i tu su žene u prednosti. Prema podacima o popisu stanovništva iz 2011. godine, u Hrvatskoj je bilo 16,7% žena s visokim obrazovanjem dok je visoko obrazovanih muškaraca bilo 16%. Prema popisu stanovništva iz 2011.g. po prvi puta u Hrvatskoj broj visokoobrazovanih žena veći je od broja visokoobrazovanih muškaraca. Visoko obrazovanje je tako jedno od područja u kojem žene ne samo da su postigle ravnopravnost s muškarcima, već su ih i prestigle. Prema broju diplomiranih u 2020. godini, žena je bilo više od muškaraca ponovno u prirodnim znanostima (60%), biomedicini i zdravstvu (72%), društvenim znanostima (58.7%), humanističkim znanostima (75%). Te je godine u području biotehničkih znanosti diplomiralo više muškaraca, njih 57.1%, te ih je više diplomiralo i u području tehničkih znanosti (59.1%).

Izvor: DZS, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2022. Women and Men in Croatia

Naša se društva još uvijek temelje na patrijarhalnim odnosima koji omogućavaju rodne stereotipe – to su oni klasični stereotipi da je ženi mjesto u kući ili barem blizu kuće, da su djeca i domaćinstvo/ kuhinja, primarno njezina briga i dogovornost. Zbog toga nerijetko možete čuti da su ženu na razgovoru za posao pitali ima li djece i koliko su joj djeca stara, a ne znam da je muškarca ikada itko to pitao. Smatram da ćemo još desetljećima imati puno posla kada je riječ o postizanju stvarne ravnopravnosti, jer vi možete promijeniti zakone, ali da biste promijenili kulturu, svijest ljudi, pa i podsvijest, potrebno je mnogo više.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenim potkraj prošle godine - prosječna neto plaća muškaraca iznosila 7.888 kuna, dok je prosječna plaća žena bila 565 kuna manja i iznosila je 7.323 kune. Statistika o prosječnim plaćama po spolu pokazuju da su u tri djelatnosti muškarci imali prosječnu neto plaću višu od 11 tisuća kuna, dok prosjek za žene ni u jednoj djelatnosti nije premašivao 10 tisuća. Muškarci imali najvišu prosječnu neto plaću u financijskim i djelatnostima osiguranja – 11.800 kuna, dok je u toj djelatnosti prosjek za žene iznosio 9.116 kuna. Ujedno je snažna vertikalna segregacija na tržištu rada odnosno prisutnost tzv. staklenog stropa za žene koje svoju karijeru žele graditi na višim rukovodećim pozicijama.

S druge strane, i mi u Karlovačkoj županiji imamo primjera da su žene na rukovodećim, menadžerskim pozicijama sjajni motivatori, sjajne organizatorice, da postižu izvrsne rezultate i vrlo uspješno vode male, srdnje i velike tvrtke.

Ženama nije lako uskladiti profesionalnu karijeru i obiteljski život, nailaze na mnoge prepreke kao što je osjećaj krivnje što nije u mogućnosti odvojiti dovoljno vremena za svoju obitelj. Imaju potrebu za ostvarenjem uspješne karijere, ali isto tako učiniti obitelj sretnom i učiniti nešto za sebe same što je danas to skoro pa nedostižno. Zbog stereotipa da moraju biti obiteljski orijentirane, žene zbog obitelji osjećaju veće posljedice na karijeri. Nakon pronalaska strasti potrebno ju je odlučiti slijediti korak po korak u izgrađenoj mreži podrške unutar i izvan tijela. Da bi uspjele, potrebno je biti uporan. Uz prihvaćanje kritike i prepreke, vjerovati u sebe i svoj rad, organizirati se, nastaviti učiti i razvijati svoje vještine radi ostvarenja dugoročnih zacrtanih ciljeva i svojih snova.

Moje mišljenje ide u smjeru da je ključna razlika u tome što žena na poziciji moći, bilo da govorimo o korporativnom svijetu ili o politici – mora dokazivati svoju inteligenciju, svoje sposobnosti i mora graditi auritoritet. Muškarac na poziciji moći automatski dobiva i autoritet. Žene ulažu više emocija bitnih za međuljudske odnose, motiviraju radno okruženje, detaljnije/dosljedne su i operativnije te ne puštaju zadatak/odustaju od njega dok ga ne odrade tj. odgovornije su.

Što se tiče Karlovačke županije, predstavljamo pozitivan primjer županije s obzirom na ženski kadar u sferi politike i rukovodećih mjesta. U županijskoj upravi prevladava ženski kadar, koji čini gotovo 80 posto zaposlenika uz to imamo i dvije žene dužnosnice; Županicu i zamjenicu županice, a na čelu 8 županijskih odjela nalazi se čak 7 pročelnica. Dužnost obnašaju i 4 saborske zastupnice. Od 5 gradova imamo čak dvije gradonačelnice i 2 načelnice općina.

U Karlovačkoj županiji, kao instituciji svi smo ravnopravni bez obzira na spol kojemu pripadamo. To je i jedino ispravno jer za kvalitetno obavljenje posla je jedino bitna stručnost i znanje, motiviranost, želja za unapređivanjem sustava, empatija, dosljednost i odgovornost a ne da li ste muškarac ili žena."