Župan Stjepan Kožić: Svima ćemo osigurati pristup brzom internetu
Žuan Zagrebačke županije Stjepan Kožić u intervjuu za Newsletter Hrvatske zajednice županija govori o najvažnijim projektima u Županiji, objašnjava kako se financiraju te što donose lokalnoj zajednici.
Koji bi projekt koji je trenutno u provedbi istaknuli kao projekt najvećeg opsega i važnosti za razvoj Zagrebačke županije?
Svakako najopsežniji i najiščekivaniji EU projekt u provedbi je ‘Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb istok’ koji obuhvaća rekonstrukciju oko 400 kilometara magistralnih cjevovoda i lokalne distributivne mreže te gradnju vodocrpilišta Kosnica, kapaciteta 450 litara vode u sekundi. Iako je Zagrebačka županija danas po svim pokazateljima u vrhu razvijenosti Republike Hrvatske, nažalost, u 21. stoljeću, u državi članici Europske unije i u županiji koja okružuje Zagreb, imamo jedan veliki problem – a to je da jedan dio našeg stanovništva nema mogućnost priključka na javnu vodoopskrbu. Problem je još veći kada znamo da osim što pogađa 29 posto žitelja u istočnom dijelu Zagrebačke županije, odbija i potencijalne investitore te tako sprečava aktivniji gospodarski razvoj tog područja. Već generacijama problem neizgrađene vodoopskrbne mreže opterećuje naše žitelje, smanjuje im kvalitetu života i imovine, ali sada smo napokon na korak do početka njegovog rješavanja. Budući da je projekt vrijedan čak 103 milijuna eura jasno je da je njegova potpuna i kvalitetna realizacija moguća jedino uz izdašnu potporu fondova EU. Ovaj projekt jedan je od ukupno sedam projekata regionalnih vodoopskrbnih sustava koji su uvršteni na listu projekata za sufinanciranje iz Kohezijskog fonda EU, a moram istaknuti da smo mi prvi i jedini u Hrvatskoj ujedinili sva postojeća trgovačka društva koja na istočnom dijelu županije obavljaju usluge javne vodoopskrbe i odvodnje u jedno te na taj način stvorili uvjete da aplikaciju za projekt privedemo kraju. Projektna dokumentacija je gotova, isto kao i Studija izvodljivosti koja je na ocjeni kod Jaspersa, te Studija utjecaja na okoliš na koju čekamo očitavanje u resornom Ministarstvu. Jedno je sigurno, ovaj projekt mora i bit će riješen.
Zagrebačka županija i ove školske godine nastavlja s EU projektom 'Prsten potpore'. Na koje sve načine takva vrsta projekta pomaže lokalnoj zajednici?
Petak školske godine dočekali smo s najboljim mogućim vijestima iz Europskog socijalnog fonda – Županiji je za projekt ‘Prsten potpore’ dodijeljen maksimalno mogući iznos od 2,5 milijuna kuna. Radi se o projektu kojim će u 32 osnovne i srednje škole Zagrebačke županije biti angažirano 80 stručno osposobljenih pomoćnika u nastavi koji će u školskoj godini 2016./2017. pomagati u radu 102 učenika s teškoćama u razvoju. Projektom želimo osigurati stručnu potporu učenicima s teškoćama u razvoju putem angažiranja pomoćnika u nastavi radi postizanja boljih obrazovnih postignuća, uspješnije socijalizacije i emocionalnog funkcioniranja učenika. Istovremeno, projektom se želi ojačati stručni kapacitet pomoćnika u nastavi radi njihovog boljeg pozicioniranja na tržištu rada, a očekuje se i da će podići svijest javnosti o pravima i mogućnostima obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju na području Zagrebačke županije. Ukupna vrijednost ovog jednogodišnjeg projekta je 4,242.152 kuna, od čega bespovratna EU sredstva iznose 2,5 milijuna kuna, a preostalih 1.742.152 kuna će Zagrebačka županija osigurati sama. No uspješnost ovog projekta ne smije se mjeriti samo brojkama nego i zadovoljstvom krajnjih korisnika. Ponukani njihovim sjajnim rezultatima i pozitivnim iskustvima odlučili smo i ove godine prijaviti projekt na fondove EU, ali smo povećali broj pomoćnika u nastavi, škola partnera u projektu i broj krajnjih korisnika kako bi odgovarali potrebama na terenu. Naime, prošle godine je projektom bilo obuhvaćeno 27 osnovnih i srednjih škola u kojima je bilo angažirano 70 pomoćnika u nastavi za 80 učenika s teškoćama u razvoju, a njegova je ukupna vrijednost iznosila 2.782.515 kuna. O tome koliko je projekt ‘Prsten potpore’ uspješan i potreban lokalnoj zajednici dovoljno govori činjenica da već sada imamo upite o tome hoće li se projekt nastaviti i sljedeće školske godine.
Priprema li Županija neke nove projekte za apliciranje?
Osim već spomenutog projekta ‘Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb istok’, naš drugi ključni projekt je provedba Programa razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu prihvatljivog za financiranje iz EU fondova za područje cijele Zagrebačke županije. Realizacijom ovog projekta, čija je ukupna vrijednost 700 milijuna kuna, omogućit ćemo priključak na brzi Internet svim kućanstvima na području Zagrebačke županije te za barem 50 posto kućanstava pristup ultrabrzom internetu. To nipošto nisu zanemarive brojke ako znamo da prema procjeni Europske komisije 10-postotno povećanje korisnika širokopojasnog pristupa omogućuje godišnje povećanje BDP-a za 1,38 posto, kao i povećanje produktivnosti rada za 1,5 posto godišnje. U tijeku je prva faza provedbe projekta koja podrazumijeva sređivanje pripremne dokumentacije za prijavu projekta na EU fondove, a potom slijedi druga faza u kojoj će se raditi na projektiranju, izgradnji i upravljanju širokopojasnom infrastrukturom. Pritom treba naglasiti da će na područjima od nedovoljnog komercijalnog interesa do 85 posto ukupnih troškova biti financirano iz fondova Europske unije. Također, raduje me činjenica da je i Vlada donijela Strategiju širokopojasnog pristupa i Okvirni nacionalni program za nekomercijalna područja i time omogućila daljnju realizaciju ovog vrijednog projekta. Ovdje bih još svakako spomenuo ‘Greenway’, projekt izgradnje biciklističke staze uz rijeku Savu od granice sa Republikom Slovenijom do Ivanić-Grada koji provodimo sa Gradom Zagrebom.
